BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Od čega početi: Za one koji žele bolje da upoznaju klasike ruske književnosti

Od čega početi: Za one koji žele bolje da upoznaju klasike ruske književnosti
23.12.2018. god.

 


Ne morate odmah da se latite „Rata i mira” ili sumornih romana Dostojevskog. Ruski pisci mogu da vam ponude i pristupačnija, a opet jednako genijalna dela.

Čitanje dela ruskih pisaca je odlična ideja. Ruska književnost spada među najveće na svetu i tu ćete sigurno naći nešto što vam odgovara. Ali postoji jedan problem.

Mnogi poznati ruski romani su na lošem glasu zbog velikog broja stranica. Izaći na kraj sa četiri toma „Rata i mira” Lava Tolstoja pravi je izazov, ali mnogi pritom zamrze i Tolstoja, i ruske klasike, i sebe same.

Međutim, postoji rešenje: počnite od nečeg jednostavnijeg, što ne znači lošijeg. Ovo je mali spisak ruskih knjiga koje pokazuju sve majstorstvo ruskih pisaca, a pritom vas ne zatrpavaju stranicama i stranicama gusto kucanog teksta.

1. Večeri na salašu kod Dikanjke (Nikolaj Gogolj, 1832)

 

Zbirka pripovedaka koju je napisao mladi Nikolaj Gogolj, jedan od najduhovitijih ruskih pisaca, čitaoca uvodi u živopisni svet Ukrajine 19. veka (kada je ona bila deo Ruske Imperije). Priče su zasnovane na ukrajinskom folkloru koji je Gogolj dobro poznavao.

To je čista fantazija i veoma zabavno štivo: u pripoveci „Badnje veče” hrabri kozak jašući na đavolu odlazi u Sankt Peterburg samo kako bi nabavio caričine cipele koje je tražila njegova voljena. Neke priče su, s druge strane, prepune strave, kao što je „Strašna osveta”, u kojoj glavna junakinja otkriva da je njen otac Antihrist. U svakom slučaju, nijedna priča nije dosadna.

2. Junak našeg doba (Mihail Ljermontov, 1840)

 

Ljermontovljev jedini roman je verovatno najpitkije štivo suptilne psihološke tematike iz čitave ruske literature 19. veka. Radnja „Heroja našeg doba” odvija se na Kavkazu, u divljoj pograničnoj oblasti Ruske Imperije, tako da siže pomalo liči na vestern, u kojem glavni junak, avanturista i oficir Grigorij Pečorin, neprekidno upada u opasne situacije.

Međutim, Pečorinov glavni neprijatelj je on sam. Ljermontov izvanredno prikazuje mizantropsku i hladnu prirodu čoveka koji uništava tuđe živote, pritom ne štedeći ni svoj sopstveni. Psihološka dubina romana i romantično okruženje Kavkaza zajedno sa složenom strukturom prepunom flešbekova daju nam roman koji od srednjoškolskog uzrasta osvaja Ruse, što je ipak retkost.

3. „Mala trilogija” Antona Čehova: Čovek u futroli, Ogrozd, O ljubavi (1898)

Anton Čehov, koji je uglavnom pisao kratke priče i dramske komade, imao je dve osobine po kojima se razlikovao od drugih ruskih pisaca: lak, ironijski smisao za humor, i sažetost. Sat vremena biće vam dovoljno da pročitate tri priče iz „Male trilogije”.

Zaplet je jednostavan. Tri ruska intelektualca pričaju priče po kišnom danu. Svaka priča sadrži tužnu filozofsku misao o ljudskoj prirodi, osećanjima i slabostima. Čehov ne daje nikakve odgovore, ali teško možete prestati da razmišljate o pitanjima koja pokrenuće njegova mala remek-dela.

4. Otac Sergej (Lav Tolstoj, 1898) 

Ova pripovetka, znatno manje poznata od „Rata i mira” ili „Ane Karenjine”, označava promenu u Tolstojevom stvaralaštvu i njegovo okretanje pripovetkama sa fokusom na filozofskim pitanjima života, za razliku od dotadašnjih epskih prikaza ruskog društva.

Glavni junak „Oca Sergeja”, mladić posvećen uživanjima, posle ozbiljnog šoka pronalazi Boga i predaje se težnji da postane svetac. Čini se da je u tome uspeo, ali u dubini svoje duše on još pati od skrivenih grehova i sumnji. Nećemo vam reći kako se priča završava. Recimo samo da je „Otac Sergej” toliko iritirao Rusku pravoslavnu crkvu da je objavljivanje priče dozvoljeno tek 1911. godine, posle piščeve smrti

5. Dvanaest stolica (Ilja Iljf i Jevgenij Petrov, 1928)

 

Ovaj sovjetski literarni duo iz Odese (danas Ukrajina) napisao je jedan od najsmešnijih satiričnih romana u ruskoj istoriji. 20-ih godina na čelu države bila je sovjetska vlast, ali je u zemlji još uvek vladao haos. Na pozadini ovakvih okolnosti, roman govori o neodlučnom potomku plemićke porodice po imenu Kisa Vorobjanjinov koji u društvu iskusnog prevaranta Ostapa Bendera traži skriveno porodično blago.

Blago je skriveno u jednoj od 12 stolica koje su se nekada nalazile u porodičnoj vili, ali su zatim prodate na aukciji. Kisa i Ostap ne znaju koja stolica im je potrebna, pa zato obilaze Južnu Rusiju pokušavajući da se domognu stolica. Ljudi koje na putu sreću su često potpuno ludi, što stvara niz komičnih situacija. Međutim, kraj romana je znatno mračniji nego što bi se očekivalo.

Oleg Jegorov, Russia beyond



  • Izvor
  • Kadar iz filma „Deveta četa“ (2005), Fedor Bondarchuk/Non-Stop Production, 2005 / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Milan Bojić: Kao što se vidi iz mog prethodnog teksta, prvi dan na Regi


Juče se navršilo četiri godine od kada nas je napustio jedan od najvećih savremenih ruskih pisaca Eduard Venijaminovič Savenko, poznat kao Limonov.

Specijalni predstavnik Predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju Mihail Švidkoj izjavio je da će 20. jubilarni Forum slovenskih kultura ove godine biti održan u Srbiji.


U organizaciji 'Kulturno-obrazovnog centra' u Vranju, u maloj sali Pozorišta 'Bora Stanković' biće održano književno veče, na kome će se čitati odlomci iz rukopisa 'Razgovori sa majkom' književnice Branke...


Ostale novosti iz rubrike »